Kada je divljim životinjama zapravo potrebna pomoć?

Kada je divljim životinjama zapravo potrebna pomoć?

Foto: Centar za zaštitu životinja i prirode “Key”


Uzimanje životinja iz prirode

Hrvatska je jedna od, biološkom raznolikošću, najbogatijih zemalja Europe. Prostrane planinske šume bukve i jele staništa su velikih zvijeri, a močvarni kompleksi s poplavnim šumama važna su područja za gniježđenje, zimovanje i migraciju ptica. Iznimna biološka raznolikost mora zajedno s velikom raznolikošću otoka i hridi, na kojima nalazimo velik broj endema, daje hrvatskom obalnom području međunarodni značaj.

Glavni razlog iznimne biološke raznolikosti i očuvanosti velikih prirodnih područja Hrvatske je u tome što nije bilo znatnog štetnog utjecaja čovjeka. Prirodu treba poštovati i posjećivati, a prvenstveno postupati u skladu s njenim zakonitostima.

Koje životinje su najugroženije zbog uzimanja iz prirode?

  • velike zvijeri (vuk, medvjed)
  • ptice ( grabljivice, pjevice, sove)
  • gmazovi (kornjače, zmije, gušteri)
  • vodozemci (žabe, daždevnjaci, vodenjaci)

Većina ovih životinja je zaštićena ili strogo zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Zašto ne smijemo uzimati divlje životinje iz prirode?

Zato jer time:
• narušavamo prirodnu ravnotežu
• smanjujemo broj životinja u prirodi – ugrožavamo prirodne populacije
• životinje doživotno zatvaramo u neprirodan okoliš s neprikladnim uvjetima
• kršimo zakonske propise

Životinja koja je jednom uzeta iz prirode i dođe u doticaj sa čovjekom, osuđena je na život u zatočeništvu, i za prirodu je izgubljena.

Kako možemo pridonijeti očuvanju divljih životinja?

  • ne ostavljajte otpatke u prirodi, pogotovo ne ostatke hrane ili ambalaže
  • krećite se označenim stazama te izletničkim i šumskim putovima
  • ne približavajte se i ne dirajte divlje životinje niti njihovu mladunčad
  • ako naiđete na mladunče velike zvijeri brzo se udaljite od mjesta susreta
  • ukoliko dođe blizu kuće otjerajte ga povicima, pljeskanjem ili bučnim vikanjem.
  • divlje životinje nemojte hraniti, dirati, a pogotovo ih nemojte uzeti iz prirode i odnijeti svojim domovima.
  • naiđete li na ptića ispalog iz gnijezda sklonite ga pod najbliže drvo ili ga ostavite na mjestu pronalaska

Izvor: www.dzzp.hr (Državni zavod za zaštitu prirode)


Kada životinja zapravo treba pomoć?

Sve češći problem postaju slučajevi spašavanja naizgled napuštenih ili bespomoćnih životinja.

U proljeće se građani često susreću sa mladunčadi ptica, vjeverica, zečeva i srna. U takvim situacijama često dolazi do nesporazuma koji mogu završiti tragično za životinje jer građani u kontaktu s divljim životinjama ne znaju pravilno reagirati.

Divlje životinje vrlo rijetko napuštaju svoje mladunce za koje je prirodno da čekaju na njegu roditelja. Mlade zečeve ili srne majka posjeti jednom ili dva puta tijekom dana, dok mlade ptice kroz svoje prve letačke pokušaje prolaze same – no nisu napuštene. One koriste zvukove kako bi komunicirale s roditeljima.

Građani ponekad smatraju da je životinjama potrebna pomoć, no upravo taj kontakt s ljudima izlaže ih nepotrebnom stresu, a u velikom broju slučajeva, povratak u divljinu za te životinje više nije moguć.

Što napraviti ako vidite divlju životinju kojoj treba pomoć?

  • Prvo provjerite treba li joj zaista pomoć – ima li vidljivih ozljeda (lomova, krvarenja), jeste li sigurni da je napuštena ili ugrožena (je li negdje zapela, nalazi li se na potencijalno opasnom mjestu – npr. u prometu, ljudskim naseljima, itd.)
  • Ako i dalje mislite da treba pomoć, nemojte je dirati već pozovite pomoć!
  • Ako možete, fotografirajte životinju i situaciju u kojoj se nalazi – to može pomoći veterinaru ili pojedincu s kojim ste u kontaktu da ustanovi njeno stanje.
  • Dok čekate pomoć, nemojte životinji davati hranu. Nemojte je plašiti, stvarati buku, poljevati vodom niti raditi išta što joj može stvoriti dodatni stres.
  • Nemojte je pomicati – često i samo pomicanje ili transport divlje životinje do drugog mjesta može završiti njenom smrću – zbog prevelikog stresa ili nepravilnog držanja životinje.
  • Ako možete, pričekajte u blizini do dolaska pomoći, ili pružite detaljan opis o lokaciji na kojoj se životinja nalazi.

 


Uzimanje zečeva iz prirode

U Hrvatskoj su vrlo česti slučajevi uzimanja divljih zečeva iz prirode, stoga posebno naglašavamo da NE uzimate zečeve iz prirode. Čak i ako vam izgleda da je mladi zec napušten, u 99% slučajeva, njegova je majka u blizini, a ako mu se približite i ostavite svoj miris, majka će ga odbaciti, te će nakon toga morati proći dugi proces podivljavanja kako bi imao šanse vratiti se u prirodu.

Za više informacija o uzimanju zečeva iz prirode i o razlikama između kunića i zečeva, molimo da pročitate članak na stranici „Divlji zec“: http://www.divljizec.com/ne-dirajte-mladuncad-zeceva-u-prirodi.html


Štruca, divlji zec u Centru “Key” koji je u procesu podivljavanja kako bi se mogla vratiti u divljinu:


U mnogim situacijama ljudi bespotrebno uzimaju divlje životinje iz prirode te misle da ih mogu othraniti, socijalizirati i živjeti s njima. Divljim životinjama nije u interesu suživot s čovjekom, te ih time osuđujemo na život u zatočeništvu nakon čega je povratak u prirodu nemoguć.

Stoga apeliramo na građane da postoje velike razlike između divljih i pripitomljenih vrsta, te da ni u kojem slučaju ne uzimaju životinje iz prirode ili pokušavaju pripitomljavati divlje vrste.

Molimo da podijelite ovaj članak te pomognete proširiti informacije o zaštiti divljih životinja!