Upoznajmo šišmiše – što napraviti kada ih nađemo i kako im pomoći?

Upoznajmo šišmiše – što napraviti kada ih nađemo i kako im pomoći?

 

Šišmiši su jedini sisavci koji su razvili sposobnost pravog leta. Za snalaženje u prostoru i pronalaženje hrane koriste sustav eholokacije, slično sonaru. Danju borave u dupljama drveća ili ispod kore, spiljama, podrumima, tavanima, pukotinama i otvorima na zgradama, dok u sumrak i noću lete u potrazi za hranom.

Okupljaju se u grupe od desetak do nekoliko tisuća jedinki, koje nazivamo kolonijama. U ljetnim kolonijama odgajaju mlade, a tijekom hladnog razdoblja okupljaju se kako bi proveli vrijeme zimskog mirovanja ili hibernacije. Tada uspore metabolizam – broj otkucaja srca smanji im se sa 400 na 10 otkucaja po minuti, a snizi im se i tjelesna temperatura. U dubokoj hibernaciji mogu prestati disati i na više od sat vremena.

Danas je diljem svijeta zabilježeno više od 1100 vrsta šišmiša. Sve europske vrste su kukcojedne, dok u svijetu postoje i vrste koje se hrane voćem, nektarom i polenom, a samo su tri rijetke vrste iz južne i srednje Amerike prilagođene na prehranu životinjskom krvlju. Kako bi zadovoljili dnevne potrebe za hranom moraju pojesti kukaca i do 1/3 svoje tjelesne težine (pokušajte izračunati koliko biste vi morali pojesti da jedete kao šišmiš!). To objašnjava zašto su izuzetno važni članovi hranidbenog lanca i pomažu u sprečavanju najezde kukaca.

Nažalost, mnoge od 45 europskih vrsta danas su ugrožene, a neke čak i pred izumiranjem. Hrvatska je s 35 do sada zabilježenih vrsta jedna od šišmišima najbogatijih zemalja Europe.

ISTINA ILI MIT?

Šišmiši su ptice – MIT

Bliži su srodnici ljudima nego miševima – ISTINA

Najugroženija su skupina sisavaca – ISTINA

Šišmiši su štetočine – MIT

Tijekom jedne noći pojedu kukaca koji teže 1/4 do 1/3 njihove tjelesne težine – ISTINA

Šišmiši vide, ali za lov i snalaženje u prostoru koriste visokofrekvene zvukove – eholokaciju – ISTINA

U Europi žive šišmiši koji piju krv – MIT

Mogu živjeti i duže od 30 godina  – ISTINA

Šišmiši se zapliću u kosu – MIT

Najmanji europski šišmiši su veličine palca i težine kovanice – ISTINA

Što možemo učiniti za šišmiše?

Tolerirajte i održavajte postojeća boravišta u kućama, građevinama, drveću, spiljama i osigurajte nova mjesta poput kućica za šišmiše.

Ne ometajte šišmiše, posebice u vrijeme zimskog mirovanja ili ljeti u vrijeme postojanja porodiljnih kolonija.

Izbjegavajte koristiti pesticide u svom vrtu i sredstva za zaštitu drveta. Oboje može dovesti do trovanja šišmiša.

Govorite ostalima što ste saznali o šišmišima kako biste rastjerali predrasude!

Što ako šišmiš zaluta u vaš dom?

POJEDINAČNI ŠIŠMIŠ U KUĆI

Šišmiši ponekad ulete u kuću, najčešće tijekom večeri u srpnju i kolovozu. Ukoliko vam se to dogodi osigurajte da osobe i kućni ljubimci ne dođu u kontakt sa šišmišem.

ŠIŠMIŠ U LETU

Ostanite smireni! Ne stvarajte buku, ne lovite i ne udarajte šišmiša – to može uzrokovati paničan let po prostoriji. Zatvorite sva vrata koja vode u druge prostorije kako biste ograničili kretanje šišmiša. Maknite kućne ljubimce iz prostorije. Otvorite sve prozore i vrata koja vode u vanjski prostor. Ostavite svijetlo i mirno stanite uza zid ili vrata i promatrajte šišmiša kako biste bili sigurni da je izletio iz prostorije. Ne pokušavajte ga tjerati prema prozoru i ne brinite se – neće vam se zaplesti u kosu. Unutar 10 do 15 minuta šišmiš bi trebao izletjeti iz sobe. Ukoliko ne – pričekajte da se smiri i slijedite daljnje upute…

ŠIŠMIŠ KOJI MIRUJE

Obucite radničke rukavice. Stavite posudu (npr. plastičnu čašu ili kutijicu) na šišmiša, vjerojatno će biti iscrpljen i dezorijentiran pa neće poletjeti kada mu se približite. Umetnite komad kartona ili časopis između zida i posude kako bi ulovili šišmiša. Držite karton čvrsto uz posudu i iznesite je u vanjski prostor. Postavite posudu na povišeno mjesto i otvorite je.

Ako se šišmiš nalazi na mjestu na koje nije moguće staviti kutiju, dovoljno ga je nježno prekriti mekom krpom i iznijeti u vanjski prostor.

Puštanjem šišmiša s povišenog mjesta osiguravate ga od grabežljivaca. Za razliku od ptica, šišmiši moraju poletjeti s povišenog mjesta i “uhvatiti” zrak u svoja krila kako bi mogli poletjeti.

Ukoliko šišmiši i dalje ulaze u vašu kuću, pregledajte je (uključivši i potkrovlje) kako biste ustanovili imate li koloniju šišmiša.

KOLONIJA ŠIŠMIŠA

Obzirom da šišmiši imaju uglavnom jedno mlado tijekom godine, uništavanje samo jedne porodiljne kolonije može imati veliki utjecaj na lokalnu populaciju šišmiša.

OPREZ!!!

Šišmiši su strogo zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode, zabranjeno ih je uznemiravati i ubijati – ukoliko nađete koloniju šišmiša i prije no što poduzmete bilo kakve aktivnosti koje bi im mogle naštetiti kontaktirajte;

Upravu za zaštitu prirode Ministarstva kulture: zastita.prirode@min-kulture.hr, tel.

01/4866127, 01/4866124, fax. 01/4866100

Ako primjetite protuzakonite aktivnosti koje štete šišmišima kontaktirajte;

Inspekciju zaštite prirode, tel. 01/4866137, fax. 01/4866100

I još korisnih kontakata:

Udruga za zaštitu šišmiša – Tragus, abc.tragus@gmail.com

Državni zavod za zaštitu prirode; info@dzzp.hr, tel. 01/5502900, fax. 01/5502901

Udruga studenata biologije – BIUS, Sekcija za šišmiše, bius@bius.hr, fax. 01/4826260

Izvor: 

Javna ustanova „Maksimir“